EVO KOJE SU POSLJEDICE ZA ONE KOJI NE ODRŽAVAJU RODBINSKE VEZE

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi: “Čovjek se požalio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Allahov Poslaniče, ja imam rodbinu koju pazim, a oni meni ne uzvraćaju, činim im dobro, a oni meni zlim vraćaju i ignoriraju me’. Na to mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Ako je tako kao što kažeš, ti si njima kao bolest koja ih pritišće. Allah će ti biti u pomoći sve dok ti budeš takav prema njima’” (Muslim).

Činjenica je da ima ljudi koji itekako paze na svoje rodbinske odnose. Međutim, njihova rodbina im ne uzvraća pažnju i brigu. Najčešće su ovakvi slučajevi poznati kod onih koji su se vratili vjeri, a njihova rodbina još uvijek nije. Želeći ih bojkotirati, na neki način, oni posežu za najgorim rješenjem, tj. ignoriranjem i neuzvraćanjem na posjetu.

Pošto će na Ahiretu svaki čovjek individualno odgovarati za svoja djela, Poslanik, s.a.v.s., savjetuje da se na neuzvraćenu posjetu ili brigu ili dobročinstvo ne reagira istom mjerom, već po kur’anskom pravilu: “Ti lijepim zlo uzvrati.” (El-Mu’minun, 96.)

Pazi onoga ko tebe odbacuje
Poslanik, s.a.v.s., nije savjetovao ovom ashabu da, kad su u pitanju rodbinske veze, ide logikom: “On meni nije došao, neću ni ja njemu”. Naprotiv, radi uspostavljanja veza, neko mora učiniti prvi korak. Zato Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji prenosi Abdullah ibn Amr ibnul-As, kaže: “Nije održavanje rodbinskih veza uzvratiti na posjetu, već je održavanje rodbinske veze vezivanje prekinutih odnosa.” (El-Buhari)

Ukbe ibn Amir je upitao Poslanika, s.a.v.s.: ”Allahov Poslaniče, reci mi koje je nabolje djelo?” Poslanik, s.a.v.s., odgovorio mu je: “Ukbe, pazi onoga ko tebe odbacuje, podaj onome ko je tebi uskratio i oprosti onome ko ti je nepravdu učinio.”

Rekao je Ebu Zerr, r. a.: “Muhammed, s.a.v.s., oporučio mi je da čuvam rodbinske veze, makar oni ne uzvraćali, i da kažem istinu, makar ona gorka bila” (Ahmed).

Vezivati prekinute veze

Dakle, u prave održavaoce rodbinskih veza se ubraja onaj koji uspostavlja kontakt sa rodbinom nakon što se taj kontakt iz nekih razloga izgubio ili prekinuo.

Koliko ima rođene braće koji ne kontaktiraju i koji se ne posjećuju? Koliko ima prekinutih odnosa između oca i sina, majke i kćerke, uže i daljnje rodbine? I to veoma često, što je i najžalosnije, razlozi prekida odnosa su nikakvi. Kad se radi o prekinutim odnosima među braćom, uglavnom su u pitanju neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Kad se radi o odnosima oca i sina, majke i kćerke, uglavnom su u pitanju nerazumijevanje starijih prema mladim i neposlušnost mlađih prema starijima. U ovim slučajevima, znaju proći i godine dok se ljudi izmire.

Ovakva realnost u našim bošnjačkim porodicama nam pomaže da shvatimo hadis Poslanika, s.a.v.s., u kome on kaže da je na putu izmirenja dvoje zavađenih dozvoljeno i slagati. Zato se onaj koji veže što se nekad prekinulo ubraja u one koji najispravnije održavaju rodbinske veze.

U arapskom jeziku rodbinska veza (rahm) i ime Uzvišenog Allaha (Rahman) imaju isti korijen. U hadisi-kudsiju koji prenosi Abdurrahman ibn Avf, rekao je Poslanik, s.a.v.s.: “Uzvišeni Allah, dž.š., rekao je: ‘Ja sam Allah i Ja sam Milostivi (Rahman), stvorio sam rodbinsku vezu (rahm) i dao joj ime po Svome imenu. Onoga ko je bude čuvao i pazio i održavao, ja ću paziti i čuvati, a ko je bude kidao, ja ću ga odbaciti.” (Buharija i Muslim)

To što je rodbinska veza izvedenica iz Allahova imena “Milostivi”, govori nam o njenoj važnosti kod Uzivšenog Allaha, isto kao što nam govori i o tome da će Allahova milost stići onoga ko je čuva i pazi. Zato, ako želite da vam se Milostivi smiluje, tražite Njegovu milost kod svoje rodbine, kod svojih najbližih.

Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: “Uzvišeni Allah je stvorio stvorenja, a kad je završio, ustala je rodbinska veza i rekla: ‘Ustala sam tražeći od Tebe zaštitu od kidanja rodbinskih veza.’ Uzvišeni Allah joj reče: ‘Hoćeš li biti zadovoljna ako budem čuvao i pazio onoga ko tebe bude čuvao i pazio, a da odbacim onoga ko tebe ne pazi i ne održava?’ Rekla je: ‘Da, bit ću zadovoljna, Gospodaru moj.’” (Buharija i Muslim)

Upitali su Allahova Poslanika, s.a.v.s.: “Koja djela uvode u Džennet, a udaljavaju od Džehennema?”, a on je odgovorio: “Klanjaj namaz i pazi rodbinu.”

Odnos prema onima koji ignoriraju

Veoma često se postavlja pitanje odnosa onih koji prakticiraju vjeru prema svojim rođacima koji još uvijek lutaju ili su ogrezli u grijehu. Treba li se prema njima odnositi kao prema nekome ko nam je blizak ili, pak, kao prema onima koji nikako ne vjeruju u Allaha. Najbolji odgovor na ovo pitanje je slučaj Ebu Bekrove kćerke Esme, r.a., čija mati još uvijek nije bila primila islam. Esma je bila u dilemi treba li, nakon što je postala muslimanka, prema svojoj majci, koja je još uvijek bila mušrikinja, biti poslušna i treba li održavati rodbinsku vezu. Poslanik, s.a.v.s., savjetovao joj je da svojoj majki i dalje čini dobročinstvo i da je primi u kuću. (Buharija i Muslim)

Dakle, musliman je dužan prema rodbini činiti dobročinstvo čak kad oni i ne bi bili vjernici. Uzvišeni Gospodar svjetova kaže: ”I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rodbini.” (En-Nisa’, 36.)

Ebu Talib je bio amidža Poslanikov, s.a.v.s., ali nije povjerovao u Uzvišenog Gospodara svjetova. To nije smetalo Poslaniku, s.a.v.s., da mu čini dobročinstvo. Ebu Talib mu je uzvraćao štiteći ga od neprijatelja.

Odnos vjernika prema onima koji ne prakticiraju svoju vjeru je sadržan u sljedećem ajetu: ”Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas radi vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone. Allah, zaista, voli one koji su pravični.” (El-Mumtehine, 8.)

Ali, kad se radi o prijateljevanju sa ovim ljudima, onda tu nema kompromisa: ”O vjernici, ne prijateljujte ni sa očevima vašim, ni sa braćom vašom ako više vole nevjerovanje od vjerovanja. Onaj od vas koji bude sa njima prijateljevao, taj se doista prema sebi ogriješio.” (Et-Tevba, 23.)

Dakle, postoji razlika između činjenja dobročinstva prema grješniku ili nevjerniku i uzimanja takvoga za prijatelja.

Poslanik je činio dobro svakome, ali je dobro pazio s kim prijateljuje.

Ako želimo prenijeti ispravnu sliku islama i islamskog morala, dobro ćemo paziti kako postupamo prema drugim ljudima. Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: ”Najbolji od vas je onaj koji čini dobro ljudima.” Poslanik, s.a.v.s., nije sveo činjenje dobra samo na vjernike, već i na sve druge ljude, bez obzira kojeg usmjerenja oni bili.

Treba napomenuti i to da, ako rodbina, bilo bližnja ili daljnja, bude pokušavala čovjeka na grijeh navesti pod izgovorom traženja dobročinstva, u tom slučaju ih se ne smije poslušati i neće im se učiniti dobročinstvo za koje oni smatraju da je dobročinstvo. Jer, ”nema pokoravanja stvorenju ako se time čini grijeh prema Stvoritelju”, rekao je Poslanik, s.a.v.s.

Čime se učvršćuje rodbinska veza?

1) Dobročinstvom i materijalnim pomaganjem (sadaka, zekat, sadekatul-fitr).

Onoga momenta kad predmet našeg materijalnog pomaganja bude stranac pored prisutnog potrebnog rođaka, znak je da u nama ima svojstvo onoga koji kida rodbinske veze. A kad rođaku kome je to potrebno damo prednost u davanju, znak je da u nama postoji svojstvo onoga koji pazi na svoju rodbinu.

2) Interesiranjem za rodbinu i stanje svojih rođaka.

Jedan telefonski razgovor, jedna e-mail poruka sa pitanjem o zdravlju i materijalnom stanju, u radosti i žalosti, otvorit će vrata lijepom osjećaju, a njena vinovnika upisati u one koji čuvaju i paze svoju rodbinu.

3) Prelaskom preko ispada i grešaka – praštanjem.

Niko ne voli ljude poznate kao zlopamtila i one koji registriraju svaku ljudsku pogrešku. Ali, zato je svugdje dobrodošao onaj koji prašta sebi nanesenu nepravdu ili ispad ili neuzvraćenu posjetu. Njemu se otvaraju i vrata srca i vrata kuća. Uzvišeni Allah je rekao: “A da oprostite, bolje vam je”.

4) Sprječavanjem ili uklanjanjem nevolja koje ih pritišću.

Ako je ugrožen život našeg rođaka, ako je povrijeđen ugled, ako je neko nasrnuo na njegovu imovinu ili porodicu, onaj ko se boji Allaha i održava rodbinske odnose stat će u zaštitu svoje rodbine. Imajmo na umu da, ako nam kafir uspije razoriti porodicu i rodbinsku solidarnost, mi smo tada izloženi rastakanju našeg kompaktnog društva baziranog na čvrstim rodbinskim vezama.

5) Dovom.

Rekao je Poslanik, s.a.v.s., da je najbolja dova onoga ko moli za svoga brata kada ovaj to i ne zna. Allah prima takvu dovu. Sjetimo se svoga dalekog i svoga bližeg rođaka kad završimo namaz. Sjetimo se svoga brata i svoje sestre u zadnjoj trećini noći dok klanjamo noćni namaz i molimo Uzvišenog da ih uputi i podari im čvrst i jak iman. Sjetimo se svoga amidže, tetka, daidže i svih drugih rođaka i pomozimo im tako što ćemo moliti Uzvišenog Gospodara da im se smiluje i olakša im podnošenje životnih tegoba.

6) Osmijehom.

“Osmijeh bratu muslimanu je sadaka.” Kad odeš svome rođaku u goste ili kad ga sretneš na ulici i pitaš ga o zdravlju njegovom i njegove porodice, ne budi tmuran i ljut, već blag i sa osmijehom punim raspoloženja. Tvoj osmijeh će u duši tvoga rođaka izazvati raspoloženje i dobrodošlicu.

7) Posjećivanjem u raznim prilikama.

Ne treba poseban povod za posjetu svome bližnjem. Posjeta rođaku je uvijek dobrodošla, pogotovo ako joj je cilj učvršćivanje odnosa ili vezivanje već pokidanih veza. Nije uredu posjetu planirati samo onda kad se u rodbini dogodi smrtni slučaj ili, pak, neko veselje.

8) Nazivanjem selama.

Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: “Čuvajte i pazite rodbinske veze pa makar i sa selamom.”

Posljedice kidanja rodbinskih veza

1) Zabrana ulaska u Džennet onome koji kida rodbinske veze.

Prenosi se da je Džubejr ibn Mut’im rekao kako je čuo Poslanika, s.a.v.s.: “U Džennet neće ući onaj ko kida rodbinske veze” (El-Buhari) Čak i ako su namaz, zekat, post, hadž i ostali ibadeti ispravni, u Džennet ne može ući onaj ko je zapostavljao svoju rodbinu.

2) Onaj ko kida rodbinske veze bit će udaljen od Allahove milosti.

Biti udaljen od Allahove milosti je najveća nesreća i tragedija koja može zadesiti Allahovog roba. Uzvišeni Allah je u prethodno spomenutom hadisi-kudsiju rekao: “Onaj ko bude čuvao i pazio rodbinsku vezu, Ja ću njega paziti i čuvati, a ko je bude kidao, Ja ću ga odbaciti.” (Buharija i Muslim).

3) Neće biti primljena djela onoga ko zapostavlja rodbinu.

Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se: “Čuo sam Poslanika, s.a.v.s., da kaže: ‘Čovjekova djela se izlažu uoči petka, a djela osobe koja kida rodbinske veze se ne primaju.’” (Ahmed).

Akos.ba