1

Kćerka Jusufa el-Kardavija se i dalje nalazi u samici bez prozora

Više d 240 dana, bezazlena egipatska porodica se nalazi na raskrižju velike međunarodne geopolitičke krize.

Ula el-Karadavi se nalazi u samici u egipatskom zatvoru od 30. juna 2017. godine. Bez sunčeve svjetlosti, ventilacije, posjetilaca ili kontakta sa ljudima, njena situacija se pogoršava, tvrdi njezin advokat.

Njezin jedini zločin, kaže njezina porodica, je što je kćerka imama Jusufa el-Karadavija, nastanjenom u Kataru, u vrijeme kada su Kairo i Rijad u sukobu s Dohom.

Imam Karadavi, renomirani učenjak i bivša televizijska ličnost koji je kritikovao egipatsku vladu, nalazi se na spisku ‘terorista’ Saudijske Arabije i njenih saveznika i na njega vrše napade jer predstavlja simbol navodnih veza Katara sa Muslimanskom braćom.

Ula i njezin muž Husam Halef su uhapšeni prošle godine dok su bili na odmoru u svom ljetnikovcu na sjevernoj obali Egipta. Osam mjeseci kasnije još uvijek se nalaze u zatvoru bez zvaničnih optužbi.

Karadavijevoj i Halefu je odobren stalni boravak u SAD-u. Njihovo troje djece živi u Sjedinjenim Državama.

“Zapravo mi pripremamo dom za njih”, kazala je Aja Husam, njihova kćerka, za Middle East Eye (MEE), navodeći da je pritvaranje njenih roditelja ‘razarajuće’ za porodicu.

Husam dodaje da je iskustvo također traumatiziralo njezine dvije kćeri, u dobi od 6 i 9 godina, koje čekaju dolazak djeda i nane.

“Zaista je djeci teško da to shvate”, kazala je ona.

Od hapšenja, ovom paru zatvorska kazna se redovno produžuje- prvo na 15 dana, a kasnije na 45 dana.

“To je rutinska obnova. Nije bilo stvarnog saslušanja ili istrage- samo produživanje nakon produživanja”, dodaje Husam.

Karadavijeva i Halef su na početku pritvoreni zbog sumnje da njihov ljetnikovac pripada imamu Karadaviju, čiju imovinu je Egipat zaplijenio. Ali, kuća pripada Ulinoj rahmetli majci, kazala je Husam.

Ona dodaje je njezina 56-godišnja majka ‘mučena’, smještena u samici bez prozora, gdje jedino ujutro može koristiti toalet.

Od tada se nalaze pod istragom zbog sumnje da pripadaju zabranjenoj Muslimanskoj braći, ali zvanično nisu optuženi niti izvedeni pred sud.

Ula nije politički aktivna, prema Jaredu Genseru, advokatu za ljudska prava kojeg je porodica angažirala u SAD-u. Prije najnovijeg hapšenja, Halef je proveo dvije godine u zatvoru kao član opozicione stranke El-Vesat, ali je nakon oslobađanja 2016. godine prestao sa svim političkim aktivnostima.

Genser odbacuje tvrdnje da je par povezan sa Braćom, ističući da je Halef bio član suparničke stranke.

On dodaje da su Karadavijeva i njen muž dobili zelene karte od Trumpove administracije, koja provodi ‘ekstremne provjere’ imigranata.

Muslimanska braća se ne nalaze na listi terorističkih organizacija u SAD-u.

Karadavijeva i Halef su uhapšeni prije nego što su dobili zelenu kartu, ali advokat kaže da imaju dovoljno povezanosti sa SAD-om kako bi potakli da Washington izvrši pritisak za njihovo oslobađanje.

Jusuf el-Karadavi

Husam, američka državljanka koja živi u blizini Seattlea u sjevernozapadnoj državi Washington, sumnja da je hapšenje njezinih roditelja izvršeno kao udarac Kataru, mišljenje koje dijeli i Genser.

“Vjerovatno su ih uzeli kao taoce zbog postojećeg sukoba”, kazala je ona za MEE.

Dana 6. juna 2017. godine, Saudijska Arabija, kojoj su se pridružile UAE, Bahrein i Egipat, je prekinula diplomatske odnose sa Dohom i objavila blokadu bogatog zaljevskog emirata.

Tri dana kasnije, saudijski blok je objavio ‘listu terorista’ navodno povezanih sa Katarom. Najistaknutije ime na listi je Jusuf el-Karadavi, socijalno konzervativni egipatski učenjak koji se pojavljivao na mreži El-Džezire podupirući Arapsko proljeće iz 2011. godine.

Imam Karadavi zvanično nije povezan sa Muslimanskom braćom, ali se imam često opisuje kao duhovni vođa ove islamske grupe.

U njegovom programu ‘Vjera i život’ na El-Džeziri, Karadavi je službeno osudio državni udar 2013. godine na prvog demokratski izabranog predsjednika Egipta, Muhammeda Mursija, koji je bio član Braće.

Uprkos tome što ima 91 godinu i što je izvan TV programa već više od četiri godine, Karadavi je postao glavna ličnost zaljevske krize.

Karadavi i njegova djeca, uključujući Ulu, imaju državljanstvo Katara.

Ministar obrazovanja Saudijske Arabije je zabranio njegove knjige u bibliotekama Kraljevine neposredno nakon što su Rijad i saveznici počeli bojkotirati Katar. Saudijska novinska mreža El-Arabija nazvala ga je ‘glavnim zagovornikom samoubilačkih bombaških napada’. Njegovo ime se čak spominje u anti-Katarskoj pjesmi koju izvode najistaknutiji pjevači UAE.

“Ni vođa Braće, niti Jusuf, niti milioni poput njih ne mogu mrdnuti, sve dok Ebu Halid (prijestolonasljednik Abu Dabija, Muhammed bin Zajed) štiti slavu Arapa”, stoji u pjesmi.

U januaru egipatski sud je osudio islamskog učenjaka na doživotni zatvor u odsutnosti zbog ‘poticanja na ubistvo’.

“Zašto bi moja majka bila dio sukoba između dvije zemlje ili čak između njih i mog djeda”, kazala je Husam.

Neutemeljene optužbe

Nekoliko grupa za ljudska prava je osudilo pritvaranje Karadavijeve i Halefa.

Human Rights Watch (HRW) je kazao da su paru uskraćena ‘osnovna prava’. Amnesty International je optužio egipatske vlasti za hapšenje para na ‘neutemeljenim osnovama’.

Husam kaže da je dobila veliku podršku američkih zakonodavaca i zvaničnika u njezinoj želji da oslobodi svoje roditelje, ali situacija se nije promijenila.

Na saslušanju o ljudskim pravima u Egiptu, Komisija za ljudska prava Tom Lantoš, grupa za podršku ljudskim pravima u američkom Kongresu, istaknula je borbu Karadavijeve i njenog muža.

Kongresmen Randy Hultgren, republikanski koopredsjedavajući Komisije, je kazao 6. decembra da pritvaranje para ‘krši egipatsko i međunarodno pravo’.

Husam kaže da je američko ministarstvo vanjskih poslova bilo korisno, ali također i ‘neodlučno’ u rješavanju slučaja.

Ministarstvo je kazalo da je pokrenulo slučaj s Kairom.

“Ministarstvo je svjesno pritvaranja gospođe el-Karadavi i gospodina Halefa i pokrenulo je pitanje kod egipatskih vlasti”, napisao je u e-mailu upućenom MEE glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova SAD-a.

Američki državni sekretar Rex Tillerson je u februaru posjetio Egipat te je izjavio kako je razgovarao o ‘promociji i zaštiti ljudskih prava’ sa predsjednikom Abdelfettahom es-Sisijem. Ali kritičari su osudili američku šutnju na surovi obračun Kaira sa disidentima uoči predsjedničkih izbora u Egiptu zakazanih za mart.

Američki predsjednik Donald Trump je u više navrata izjavio svoju očaranost Sisijem. Tokom posjete egipatskog predsjednika Washigtonu, Trump je pohvalio svog egipatskog kolegu, kazavši da bivši general radi ‘fanstastičan posao’.

Ali, američka diplomatija je složenija nego što to mediji izvještavaju, kaže advokat Genser.

“Nijedna administracija, republikanska ili demokratska, nije jedinstvena u pristupu koji zauzme”, kazao je on.

Strategija advokata za ljudska prava jeste ‘povećati troškove’ egipatskoj vladi za pritvorene stanovnike sa stalnim boravkom u SAD-u, on je dodao da se to radi kombinacijom zagovaranja prava putem pravnih, političkih i javnih odnosa.

Washigtonova humanitarna pomoć Egiptu u iznosu od 1,5 milijardi dolara je očigledno ključni čimbenik u vršenju pritiska na Kairo da izvaga prednosti zadržavanja Karadavijeve i Halefa. I Genser kaže da porodica ima ‘snažnu podršku’ zakonodavaca i kongresnih odbora koji odobravaju inozemnu pomoć.

“Nije tako jednostavno kao reći- ‘Pa, predsjedniku Trumpu se sviđa predsjednik Sisi, on mu može samo napisati blanko ček i dati mu zeleno svijetlo za sve što god želi’. Mi imamo sistem provjere i ravnoteža u našoj vladi, a Kongres tu ima ključnu ulogu’, kazao je advokat.

Administracija je uspješno potakla oslobađanje humanitarne aktivistkinje Aje Hidžazi, američke državljanke koja je sumnjivo optužena za zlostavljanje djece u Egiptu. Nakon njezine oslobađajuće presude u aprilu 2017. godine, Hidžazi je pozvana u Bijelu kuću gdje se susrela sa Trumpom i njegovim savjetnicima.

U avgustu, Bijela kuća je smanjila humanitarnu pomoć Egiptu za 100 miliona dolara i odgodili su drugu isplatu od 200 miliona dolara, navodeći zloupotrebe ljudskih prava.

“Politika koju provodi predsjednik Trump sugerira da je spreman da napravi čvrstu odluku ako mu se ne sviđa ono što vidi”, kazao je Genser za MEE.

Međutim, advokat navodi da administracija mora izvršiti dodatni pritisak na Kairo.

On kaže da Amerikanci imaju pravo pitati kako se troše njihovi dolari koje uplaćuju za porez.

“Zašto bismo predali blanko ček- milijarde dolara- vladi Egipta- koja potpuno nekažnjivo- zlostavlja američke građane i one s stalnim boravkom”, kaže Genser.

IslamBosna.ba

Budi prvi i podijeli ovo sa prijateljima!