Koliko je dovoljno da bi se čovjek spasio od Džehennema?

Pitanje

Uvaženi šejhu, da li je dovoljno da vjernikova dobra djela budu brojnija od loših, da bi se spasio od vatre? Razlog zbog kojeg ovo pitam su dva kur’anska ajeta, koja mi nisu baš najjasnija, zapravo stvaraju mi nedoumicu, prvi je: ”Ko uradi i koliko je trun zla, vidjećet ga”, a drugi: ”To neće biti ni po vašim željama ni po željama sljedbenika Knjige; onaj ko radi zlo biće kažnjen za to i neće naći, osim Allaha, ni zaštitnika ni pomagača.”? Kako pomiriti ova dva ajeta sa ajetima u kojima se jasno kaže da će dobra i loša dijela biti vagana, pa koja prevagnu?

Šejh Sulejman el-Eska, www.almoslim.net

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, njegovu časnu porodicu i ashabe. Da, za spas od džehennemske vatre dovoljno je da dobra djela prevagnu loša, i zato ćemo vidjeti da se na mnogim mjestima u Kur’anu uporedo spominju dobra i loša djela, kao što su riječi Uzvišenog, u prijevodu značenja: ”Allah neće nikome ni trunku nepravde učiniti. Dobro djelo On će umnogostručiti i još od Sebe nagradu veliku dati.” (En-Nisa, 40.); ”Ko uradi dobro djelo, biće desetorostruko nagrađen, a ko uradi hrđavo djelo, biće samo prema zasluzi kažnjen, i neće im se učiniti nepravda.” (El-En’am, 160.). Prenosi Ibn-‘Abbas od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da je rekao: ”Allah, dželle šenuhu, je zapisao dobra i loša djela, a zatim je pojasnio: ‘Ko naumi učiniti dobro djelo pa ga ne učini, Allah mu piše jedno potpuno dobro djelo, a ko naumi i učini dobro djelo, Allah mu piše od deset do sedamsto dobrih djela, i više od toga. Ko naumi učiniti loše djelo, pa ga ne učini, Allah mu piše jedno potpuno dobro djelo, a ko naumi i učini loše djelo, Allah mu piše samo jedan grijeh.” (Buharija, 6491., Muslim, 131.). U Muslimovoj verziji se dodaje: ”Ili će mu ga obrisati, a kod Allaha su propali samo oni koji sami sebe upropaste.” Muslim, također, bilježi od Ebu-Zerra, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Uzvišeni Allah je objavio: ‘Ko dođe sa dobrim djelom, bit će desetorustruko nagrađen, a možda mu i povećam nagradu, a ko dođe sa lošim djelom, biće samo prema zasluzi kažnjen, a možda mu i oprostim.” (Br. 2687.). Hadisi na ovu temu su mnogobrojni, a mi ćemo, za ovu priliku, navesti još samo jedan. Prenosi Abdullah ibn ‘Amr, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Imaju dvije lahke stvari, koje malo ko od ljudi čini, a one će onoga, ko ih bude ustrajno činio, uvesti u džennet.” ”Koje su to dvije stvari, Allahov Poslaniče?” – upitali su ashabi. ”Da poslije svakog propisanog namaza, po deset puta kažete ”subhanallah”, ”Allahu ekber” i ”el-hamdu lillahi”, i da, kada krenete u postelju, iste ove riječi proučite 100 puta (33, 34, 33), što je ukupno 250 dobrih djela, a na vagi će vrijediti kao 2500. Ko od vas može, u toku jednog dana i noći, uraditi 2500 loših djela (pa da mu to pobriše njegova dobra djela)”, odgovorio je on. ”A kako to da mali broj ljudi radi ove dvije stvari, iako su lahke?” – upitali su ponovo. ”Pa tako što vas šejtan poslije namaza i prije spavanja zaposli raznim stvarima i zaboravite ih uraditi.” – odgovori Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem. (Ahmed, 6498., Buharija u ”Edebu-l-mufredu”, br. 1216., Ebu-Davud, 1502., Ibn Madže, 926., a Tirmizi ga je ocijenio vjerodstojnim). Iz citiranih ajeta i hadisa se jasno razumije da, u islamu, postoji vaganje i usporedba dobrih i loših djela, koji će, u konačnici, odrediti čovjekov status na budućem svijetu. I pored činjenice da Allah, dželle šenuhu, iz Svoje dobrote i milosti, višestruko nagrađuje za dobra djela i briše hrđava djela, kod nekih ljudi će ipak loša djela prevagnuti. U tom kontekstu, navodi se da je ‘Abdullah ibn Mes’ud, radijallahu ‘anhu, rekao: ”Teško onome čije ”jedinice” (grijesi), budu jače od njegovih ”desetica” (višestruko nagrađenih dobrih djela)” (Ibn Džerir, 10/213.). Allah, dželle šenuhu, je pojasnio u Kur’anu da će onaj, čija dobra djela budu lahka, nastradati, a onaj čija dobra djela prevagnu, spašen biti. ”Mjerenje toga dana biće pravedno: oni čija dobra djela prevagnu, oni će šta žele postići; a oni čija dobra djela budu lahka, oni će, zato što dokaze Naše nisu priznavali, stradati.” (Prijevod značenja, El-E’raf, 8.-9.). ”Onaj u koga njegova djela budu teška – u ugodnu životu će živjeti, a onaj u koga njegova djela budu lahka – boravište će mu bezdan biti.” (Prijevod značenja, El-Kari’a, 6. – 9.). Prema tome, ljudi se dijele u dvije skupine: spašene, to su oni čija će dobra djela prevagnuti, i nastradale, oni koji će imati više loših nego dobrih djela.

Što se tiče drugog djela pitanja, kako pomiriti ”ajete koji govore o preciznom vaganju dobrih i loših djela” sa ”ajetima koji potvrđuju odgovornost i kaznu za svaki učinjeni grijeh”, za to postoji više pojašnjenja.

Prvo je da kao što će čovjek vidjeti zlo kojeg je uradio i za njega odgovarati, isto tako će vidjeti i dobro i za njega nagrađen biti. Zato se u Kur’anu ove dvije činjenice uporedo spominju. ”Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjeće ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjeće ga.” (Prijevod značenja, Ez-Zilzal, 7.- 8.). Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je ova dva ajeta nazvao jednom neraskidivom, sveobuhvatnom i potpunom cjelinom. (Buharija, br. 4962.). Kada, uz to, još znamo da Allah, dželle šenuhu, za dobra djela, daje višestruku nagradu, a loša kažnjava samo po zasluzi, tj. onoliko koliko su ona stvarno teška, ili ih prašta, biva nam jasno da između spomenutih ajeta nema nikakve oprečnosti, nego da su u potpunom skladu.

Drugo, ajeti koje si naveo govore nam da grijeh mora biti kažnjen, na ovaj li onaj način, a ta kazna se prije svega ogleda u raznim dunjalučkim iskušenjima i belajima, kao što su bolest, briga, tuga i brojni drugi ”mukeffirati” (nedaće i iskušenja koja brišu grijehe). Svakim iskušenjem vjerniku bude otpisan jedan dio grijeha, a upotpunjavaju mu se dobra djela. Ovu činjenicu Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je pojasnio Ebu-Bekru, kada ga je on, nakon što mu je proučen spomenuti ajet, uplašeno upitao: ”Allahov Poslaniče, zar ću na Sudnji dan doći sa svakim lošim djelom kojeg učinim?” ”O Ebu-Bekre, ‘trunke zla’ su neugodnosti koje te snađu na ovom svijetu, a ‘trunke dobra’ je ono što će ti Allah isplatiti na Sudnjem danu za dobro kojeg si činio na ovom svijetu.” (Tefsir Ibn Džerir, 24/264, Ed-Durru-l-mensur, 15/585.). Allah najbolje zna!