Strašna istina o dječjim jednokratnim pelenama

Nažalost, pri tome se malo ko informira što je dobro a što loše za novorođenče. Jedna od najvažnijih potreba svakog novorođenog djeteta danas su – pelene za jednokratnu uporabu. Američki stručnjaci izračunali su da svako novorođeno dijete u prosjeku treba 6 do 8 jednokratnih pelena dnevno, što znači da će do dobi od 30 mjeseci jedno dijete potrošiti između 6500 do 10.000 jednokratnih pelena. Dječje pelene za jednokratnu primjenu prema ukupnoj godišnjoj količini otpada zauzimaju treće mjesto – prva dva mjesta u količini otpada zauzimaju novine i časopisi te ambalaža za napitke i prehrambene proizvode. Dječje pelene za jednokratnu uporabu predstavljaju čak 30 % biološki-nerazgradivog otpada. Možda će se nekome učiniti kako to i nije mnogo. No, svako dijete koje koristi jednokratne pelene stvori oko 907 kilograma otpada tijekom dvije godine.
https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQ2Rv8KgqbNn9CN2DhPpWBjZP_29uNwX4gjVoYVU0Ijcjdkz6RsjA
Potrebno je nekoliko stotina godina (300-500) da bi se jednokratne pelene razgradile u prisutnosti sunčeve svjetlosti i zraka. Međutim, budući se ove pelene često odlažu u za to pripremljen teren, tzv. deponij i potom nasipavaju zemljom, one nisu izložene utjecaju zraka i sunčeve svjetlosti pa niko zapravo ne zna koliko stotina ili čak hiljadu godina one mogu ostati pod zemljom. Uzmemo li da je potrebno u prosjeku 500 godina za razgradnju jednokratnih pelena, to bi značilo slijedeće: „Da je Christopher Columbus koristio ‘Pampers’ pelene, tada bi one još uvijek bile negdje tu pod zemljom.“ Nadalje, stručnjaci ističu da i tzv. „ekološke pelene“ koje nose oznaku da su biorazgradive, zapravo nisu biorazgradive u ovim uvjetima odlaganja otpada na deponijima i zatrpavanja zemljom. Stoga i one jednako doprinose onečišćenju okoliša kao i ove plastične pelene za jednokratnu primjenu.
Sljedeći problem predstavlja odlaganje fekalija zajedno s pelenama u kantu za otpad, što znači da se svake godine nekoliko desetaka milijuna kilograma fekalija nađe izravno u okolišu. Stoga u SAD-u institucije poput Američke Pedijatrijske Akademije i Američkog udruženja javnog zdravstva savjetuju roditelje da ne bacaju pelene zajedno s fekalijama u kantu za otpad, jer fekalije odložene na ovaj način kontaminiraju podzemne vode i doprinose širenju bolesti. Štoviše, američki stručnjaci tvrde da ovo piše na svakom pakiranju dječjih pelena za jednokratnu uporabu uz savjet kako ispravno odložiti iskorištene pelene. No, postupa li iko na taj način? Odgovor je – „NE.“ Glavni materijal u proizvodnji pelena za jednokratnu upotrebu je polietilenska plastika: da bi proizveli plastiku za jednu jednokratnu pelenu potrebna je jedna šalica sirove nafte. Pojedini stručnjaci ističu kako nema glupljeg načina trošenja nafte i to u današnje vrijeme kada mnogi ističu potrebu za smanjenjem naše ovisnosti o fosilnom gorivu.
No, iako jednokratne pelene predstavljaju golemi ekološki problem radi svoje toksičnosti, one su jednako TOKSIČNE i za dijete. Naime, vrlo nježna i još nepotpuno razvijena koža djeteta apsorbira oko 50 različitih hemijskih tvari koje se nalaze u jednokratnim pelenama, vlažnim maramicama za bebe i drugim dječjim proizvodima za njegu. Od štetnih tvari navode se: boje, mirisi, plastika, TOLUEN, KSILEN, etilbenzen, dipenten itd.
Dječje jednokratne ‘plastične’ pelene sastoje se od više slojeva: izvana je plastični sloj, zatim dolazi unutarnji sloj koji čini super-upijajuči sloj u kojem se nalaze razne kemijske tvari te ‘površinski’ sloj koji je u izravnom kontaktu s nježnom dječjom kožom i genitalnim područjem. Jedna od najopasnijih tvari koje se nalaze u svim pelenama za jednokratnu primjenu je natrijev poliakrilat. Nažalost, ova hemijska tvar nalazi se također i u tzv. „eko-prihvatljivim“ pelenama („eco-friendly“). Ova hemijska tvar dodaje se u sve jednokratne pelene jer ima super-upijajuča svojstva.
Kada ova tvar u obliku praha apsorbira tekućinu ona se pretvara u gel koji:
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSp0aDPuBK9lhhkfi6_48RTs_kcnzQHmpGhuq0hj_pWahk4MLGf
Može apsorbirati 100 puta više tekućine od svoje težine;
Može se prilijepiti za spolne organe djeteta te uzrokovati alergijsku reakciju;
Može uzrokovati ozbiljan nadražaj kože, groznicu, povraćanje, stafilokokne infekcije kod novorođenčadi;
Njegova primjena u proizvodnji tampona zabranjena je 1985. jer je ova kemikalija povezana sa sindromom toksičnog šoka;
Kada je ova kemikalija aplicirana štakorima u laboratorijskom pokusu, tada je izazvala zakazivanje srca i krvotoka te uginuće;
Djeca koja su slučajno progutala „samo“ 5 grama ove kemikalije – umrla su.
DA, to su oni maleni, sićušni, sjajni želatinozni kristalići koji se ponekad mogu naći prilikom previjanja djeteta. I da, nalaz ovih kristalića zove na UZBUNU. No, mnogi roditelji ne reagiraju. Većina jednokratnih dječjih pelena sadrži i DIOKSIN – vrlo opasnu i kancerogenu hemikaliju! Već u vrlo malim dozama, dioksin uzrokuje defekte kod potomstva, kožno oboljenje, bolest jetre, negativno utječe na imunološki sustav te izaziva genetsko oštećenje kod laboratorijskih životinja. Dioksin je zabranjen u mnogim državama diljem svijeta, ali nije zabranjen u SAD-u.
Pored toksičnih tvari poput dioksina i natrijevog poliakrilata mnoge dječje pelene za jednokratnu uporabu sadrže i tzv. Tributil Tin (TBT), koji se smatra visoko toksičnim zagađivačem okoliša. TBT se širi organizmom putem kože a ima hormonu-sličan učinak već u najmanjim koncentracijama. Štoviše, TBT oštećuje funkciju imunološkog i hormonalnog sustava, a sumnja se da uzrokuje i neplodnost kod osoba muškog spola.
Nadalje, poznat je još jedan fenomen korištenja jednokratnih pelena – pojava osipa na koži. Naime, sve dječje jednokratne pelene reklamiraju se kao „pelene s velikom sposobnnošću upijanja tekućine što omogućuje da dijete dugo bude suho.“ Čak i da pretpostavimo da je natrijev poliakrilat zdravstveno siguran za dijete, super-upijajuče sposobnosti pelena nisu baš tako veliki „blagoslov“ kako se to na prvi pogled neupućenima čini.
Naime, super-upijajuče dječje pelene uzrokuju tri bitne stvari:
1. Roditelji rjeđe mijenjaju pelene upravo radi tog osjećaja „suhoće,“ no upravo to dovodi do kontakta djeteta s kemikalijama iz pelene, bakterijama i amonijakom koji se u peleni akumulira iz mokraće;
2. smanjuje cirkulaciju zraka i „izvlači“ prirodnu vlagu iz kože djeteta što uzrokuje nadražaj kože;
3. kod muške djece uzrokuje povišenje temperature skrotuma/ mošnje što može kasnije utjecati na plodnost.
http://www.toluen.estranky.cz/img/original/2/toluen_redidlo_ilu_ara_denik_clanek_solo.jpg
Pojava crvenila i osipa na koži kod djece koja koriste jednokratne pelene potječe zapravo od alergije na kemikalije iz vlažnih maramica za higijenu beba i iz pelena, nedostatka zraka i povišene temperature (plastični sloj pelena zadržava toplinu tijela – nema cirkulacije zraka i nema hlađenja). Na tržištu su sada i jednokratne pelene u raznim bojama i dezenima. Stručnjaci upozoravaju roditelje da BOJE koje se koriste u proizvodnji takvih jednokratnih pelena mogu uzrokovati ozbiljne alergijske reakcije kože i izraženi osip. Ukoliko je dijete tokom dužeg vremenskog razdoblja u kontaktu s bojom (ili bojama) iz pelena to može uzrokovati ozbiljnu i dugotrajnu alergiju. Stoga razmislite još jednom: što radite svojem djetetu? Ako mu zaista želite dobro, tada se odlučite za pamučne pelene i odbacite primjenu vlažnih ‘toaletnih’ maramica za bebe. Potrebno je istaknuti i slijedeće: stručnjaci su dokazali da je neplodnost muškaraca povezana s korištenjem plastičnih jednokratnih pelena.
Već dugo vremena poznati su problemi s (ne)plodnošću muškaraca. Dakako, uzroci neplodnosti su brojni i različiti te ovise o velikom broju čimbenika. Ipak, njemački znanstvenici krenuli su svojevremeno u potragu za objašnjenjem o učestalim problemima (ne)plodnosti kod muškaraca koji su izazvani smanjenim brojem spermija i njihovom pokretljivošću – a to je problem koji je već nekoliko desetljeća raširen diljem svijeta. Njemački stručnjaci ispitali su razlike između jednokratnih plastičnih i pamučnih pelena: 48 novorođene muške djece imali su plastične jednokratne pelene a 48 ih je imalo pamučne pelene. Tokom 24 sata stručnjaci su dječacima mjerili temperaturu skrotuma: otkrili su da je temperatura skrotuma kod dječaka s plastičnim jednokratnim pelenama bila za 1°C viša u usporedbi s dječacima koji su imali pamučne/platnene pelene. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su 1999. u „Archives of Disease in Childhood.“ Dr. C. J. Partsch, pedijatar-endokrinolog njemačkog Univerzitetu u Kielu (University of Kiel) izjavio je: „Fiziološki mehanizam hlađenja testisa je oslabljen a često i potpuno onemogućen tijekom primjene, odn. nošenja plastičnih jednokratnih pelena. A učinak povišene temerature na testise u razvoju još uvijek nije poznat.“ No, poznato je da povišena temperatura u genitalnom području odraslih muškaraca negativno utječe na stvaranje sperme. Ipak, ovaj ‘toplinski’ učinak kod beba nije poznat.
Stručnjaci iz područja urologije suglasni su da povišenje temperature testisa između 1° i 3°C uzrokuje smanjeni broj spermija te smanjuje njihov motilitet, odn. pokretljivost (Society for Male Reproduction and Urology, Bryn Mawr., PA/USA). Naime, stručnjaci ističu da za pravilan i fiziološki razvoj spermija temperatura testisa mora biti oko 3°C niža od normalne tjelesne temperature – upravo stoga su testisi smješteni izvan tijela. Također napominju da muškarci ne bi smjeli nositi usko donje rublje pa ni tijesne hlače niti se kupati u pretoploj vodi ukoliko žele postati očevi.
Iako testisi novorođene muške djece ne proizvode spermije sve do početka puberteta, stručnjaci sumnjaju kako već i malen porast temperature testisa može kasnije u životu utjecati na (ne)plodnost. U prilog ovog nalaza kao i sumnje njemačkih znanstvenika u negativan utjecaj povišene temperature skrotuma i testisa ide i činjenica da kod dječaka kod kojih nije došlo do spuštanja jednog testisa (kriptorhizam ili retencija testisa) već je on ostao negdje u trbušnoj šupljini oko godinu dana, kasnija posljedica je – problem s plodnošću i brojem spermija. No, dr. Larry Lipshultz, profesor urologije (Baylor College of Medicine in Houston, Texas) napominje: „Nije još posve jasno je li u ovim slučajevima kriva tjelesna temperatura koja negativno utječe na broj spermija ili je to posljedica ranije nastalog oštećenja testisa.“
Znanstvena studija provedena u „Anderson Laboratories“ 1999. otkrila je da jednokratne plastične pelene ispuštaju hlapljive organske kemijske tvari, uključujući toluen, etilbenzen, ksilen i dipenten. Sve ove tvari dokazano su štetne za ljudsko zdravlje i izazivaju razvoj karcinoma kao i oštećenje mozga tokom dužeg kontakta ili visoke koncentracije tvari. Istraživači su također otkrili da miševi koji su bili izloženi kemijskim tvarima koje otpuštaju jednokratne plastične pelene imaju zdravstvene probleme radi NADRAŽAJA DIŠNIH PUTEVA – vrlo slično astmi što nije bio slučaj kod miševa izloženih „emisiji“ pamučnih/platnenih pelena. Stoga su već tada upozorili na moguću povezanost primjene jednokratnih pelena i ASTME te preporučili nova i daljnja istraživanja u svrhu rasvjetljavanja ove problematike.
Piše: Marija Kuhar, dr. med. vet.
hrvatski-fokus.hr