1

Trump i Zaljev – tajne veze između Kushnera i Bin Salmana

Piše: Mohamed al-Najjar

Možda je ono što Michael Wolff otkriva u svojoj knjizi Oganj i bijes (Fire and Fury) o ulozi američkog predsjednika Donalda Trumpa u blokadi države Katar novo poglavlje u poznavanju pozadine prve strane invazije čelnika Bijele kuće.

Knjiga upućuje na Trumpa kao umiješanog u Zaljevsku krizu i iznosi optužbe da sve što se dešava prelazi preko “tajne veze” između saudijskog prestolonasljednika Mohammada bin Salmana i Jareda Kushnera, Trumpovog zeta i višeg savjetnika.

Knjiga, objavljena krajem prošle godine, otkriva brojne informacije i tajne koje su se odrazile na način na koji se Trump i njegova administracija odnose prema Zaljevskoj krizi i pitanjima arapskog svijeta.

U knjizi se navodi da je princ Bin Salman, u vrijeme kad je bio zamjenik prestolonasljednika Saudijske Arabije i neposredno nakon pobjede Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, kontaktirao sa Jaredom Kushnerom i ponudio se da bude “Kushnerov čovjek” u Kraljevini.

Knjiga prenosi Kushnerove riječi jednom od svojih prijatelja nakon poziva da je “našao prijatelja prvog dana u internatu”.

Veličina Amerike
Wolff, također, navodi u knjizi da je Bin Salman bio nešto poput posrednika, koji je obećao Sjedinjenim Američkim Državama da će im “skratiti put u pitanjima regije, a da zauzvrat treba dobiti nešto od ‘američke veličine'”.

Kniga sugeriše da je ta veza izazivala sve veću zabrinutost Trumpovog vanjskopolitičkog tima, koji je smatrao da je Kushnera prevario “oportunist bez ikakvog iskustva”, aludirajući na Bin Salmana, te da ta politika šalje opasne poruke emiru Mohammedu bin Nayefu, koji je tada bio prestolonasljednik.

Knjiga ide dalje i spominje da je Kushnerov i Bin Salmanov plan bio “direktan na način na koji ranije nije funkcionisala vanjska politika Amerike”, a to je: “Ako nam daš šta želimo, dat ćemo ti šta želiš.”

Nakon toga Bin Salman daje garancije i obećava “lijepe vijesti” Amerikancima, pa mu je upućen zvanični poziv za susret s Trumpom u Bijeloj kući u martu 2017. godine.

U knjizi se navodi da je Trump obavijestio svoje prijatelje, nakon što je Bin Salman postao prestolonasljednik u Saudijskoj Arabiji, da su on i njegov zet Kushner projektovali prevrat u Kraljevini, rekavši: “Postavili smo našeg čovjeka na vrh.”

Nasilništvo protiv Katara
Zanimljivo je da je prvi plod nove veze između Trumpa i Bin Salmana zapravo Zaljevska kriza, a knjiga otkriva da je Trump zanemario savjet svog vanjskopolitičkog tima kad je Saudijskoj Arabiji dao saglasnost da se ponaša nasilnički protiv Katara.

Također, otkriva da je Trump obavijestio sebi bliske saradnike da će Rijad finansirati novo američko vojno prisustvo u Kraljevini kako bi zamijenili postojeću američku komandu u Kataru.

Stavovi Trumpa prema Zaljevskoj krizi bili su prevrtljivi, od podrške državama koje su nametnule blokadu na početku do odbijanja vojnog djelovanja protiv Katara, pa sve do nastojanja da bude posrednik u rješavanju krize na kraju.

Dan nakon što su četiri države obznanile blokadu Katara Trump je na Twitteru objavio: “Za vrijeme moje nedavne posjete Bliskom istoku spomenuo sam da se ne smije dozvoliti finansiranje radikalnih ideologija, a prisutni čelnici uprli su prstom u Katar.”

Zatim je u drugom tvitu napisao: “Dobro je što moja posjeta Kraljevini i susret sa saudijskim kraljem i čelnicima 50 država počinju davati plod. Oni su potvrdili da će zauzeti strožiji stav prema finansiranju terorizma”, a zatim je nastavio: “Sve je ukazivalo na to da Katar podržava radikalizam, a možda će ovo biti početak kraja straha od terorizma.”

Trumpova prevrtljivost
Međutim, taj Trumpov stav nije bio u skladu sa stavovima ključnih ljudi u njegovoj administraciji, posebno sa stavovima ministarstava odbrane i vanjskih poslova, što se navodi i u izvještaju američke mreže CNN, koja smatra da Trumpove izjave na Twitteru “mogu predstavljati poteškoće za SAD da pojasni razloge svog ostanka u Kataru, koji je domaćin najvećoj vojnoj bazi Pentagona na Bliskom istoku”.

Američki sekretar odbrane James Mattis i državni sekretar Rex Tillerson u svojim prvim izjavama izrazili su suprotne stavove Trumpovim usmjerenjima, a posmatračima je bilo jasno da postoji raskorak između Trumpovog viđenja krize i njegovog državnog sekretara, čiji se stavovi nisu nimalo dopali državama koje su uvele blokadu Kataru.

No, Trump je u kasnijoj fazi nastojao smiriti daljnji razvoj krize, kako je prenijela američka agencija Bloomberg prošlog mjeseca od osoba bliskih Tillersonu da se Trump angažovao u septembru prošle godine kako bi zaustavio saudijsku vojnu intervenciju na Katar s ciljem promjene vlasti.

Agencija je prenijela da je Trump zadužio Tillersona da obavijesti Saudijce da Washington neće tolerisati bilo kakav pokušaj promjene vlasti u Kataru.

Neuspjeh posredništva
Tokom septembra prošle godine Trump je nastojao biti posrednik u rješavanju krize, pa je organizovao komunikaciju između katarskog emira Tamima bin Hamada Al Thanija i saudijskog prestolonasljednika Bin Salmana. Nakon što su se obje strane složile da pošalju izaslanike svojih država kako bi razgovarali o krizi, Rijad je povukao svoju odluku i optužio Dohu za falsifikovanje činjenica.

Priča o tajnoj vezi između Kushnera i Bin Salmana jako je prisutna i u drugim pitanjima, a najznačajnije je nastojanje Trumpa da isposluje mirovni “dogovor stoljeća” između Palestinaca i Izraelaca.

Knjiga Oganj i bijes navodi da je Trump izgledao gotovo siguran da je moguće ostvariti mir na Bliskom istoku te je rekao ljudima oko sebe: “Arapi su na našoj strani u potpunosti zahvaljujući Kushneru, dogovor je postignut.”

Zanimljivo je da je američki predsjednik duboko potonuo u unutrašnje krize i da, nakon godine vlasti u Bijeloj kući, ide dalje sa svojim politikama i savezništvima, za koja ne zna hoće li se nastaviti, dok traju polemike o njihovim ishodima ne samo za američke interese već i za sigurnost regije potonule u krize i ratove.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera